Area / composite (Years 1–15), Certificated teacher
English, Health and physical education, Learning languages, Mathematics and statistics, Science, Social sciences, Technology, Te reo Māori, The arts, Hauora, Hangarau, Ngā Reo, Ngā Toi, Te Reo Māori, Te Reo Pākehā, Tikanga ā-iwi, Pāngarau, Pūtaiao MITA
Ko te reo te mauri o te mana Māori – Tā Himi Henare.
E ngā mana, e ngā reo, e ngā kārangaranga maha o te motu, tēnā koutou katoa.
Kua wātea mai he tūranga kaiako i roto i tō mātou wharekura (Tau 7–13). He tūranga pūmau tēnei. Ko te manako nui ka tīmata te kaiako i te rā tuatahi o te wāhanga tuatoru.
E rapu kaiako ana mātou e kaingākau ana ki ngā mahi whakaako ākonga, e whakapau kaha ana kia tupu ora ai ngā ākonga i roto i te kura, e mōhio nei ko te whakatupu i te tika, te pai me te aroha ki roto i te ākonga te whāinga matua kia tū pakari, tū rangatira ai rātou i roto i ō rātou ake nei ao.
E rapu kaiako ana mātou ka whakahīkaka i te wairua o wā mātou ākonga ki te tūhura i tō rātou ao, ki te wero i ngā kaupapa maha o te wā, ā, kia rongo i te wairua pai ki ngā mahi ako.
E rapu kaiako ana mātou e tāea ana te poipoi i te pitomata o te ākonga kia puta katoa mai ngā hua papai o te ako mā te whakaako i ngā kōrero tuku iho o tā mātou rohe me te whānuitanga o te marau anō hoki.
He mea nui kia mōhio hoki te kaitono ki ngā āhuatanga o te NCEA, ā, mēnā he pūkenga kei roto i ngā mahi pāngarau, te reo Matatini, te pūtaiao rānei- ka mīharo rawa!
Mehemea kei a koe tēnei momo, ēnei pūkenga – whakapā mai!